Rimska Književnost

Vladimir Vratović

Rimska književnost Vladimira Vratovića pregledno je, cjelovito, sažeto i jezgrovito djelo. Autor daje pregled rimske književnosti od prvih pisanih spomenika rimskih do Boetija, rimskog pisca i filozofa koji je živio na prijelazu iz petoga u šesto stoljeće.

Prije samoga izlaganja povijesti književnosti autor čitatelja upućuje o Latinima, latinskom jeziku, Rimu i Rimljanima pokazujući razliku u pojmovima. Tako kad govorimo o rimskoj književnosti, govorimo o književnosti na latinskom jeziku u vrijeme rimske države (kraljevstvo, republika, carstvo) do propasti Zapadnoga rimskog carstva (od 753. pr. Kr. do 476. po Kr.), odnosno kojih pedeset godina kasnije kad umire posljednji ugledni rimski pisac Boetije (524. g.).

To vrijeme pismenosti i književnosti na latinskom jeziku tradicionalno se dijeli na pet doba (razdoblja): uvodno doba do 240. pr. Kr., arhajsko doba od 240. do 80. pr. Kr., zlatno doba ili zlatni vijek od 80. pr. Kr. do 14. po Kr., koje se pak dijeli na: a) Ciceronovo doba (80. do 30. pr. Kr.) i b) Augustovo doba (30. pr. Kr. do 14. po Kr.), srebrno doba od 14. do 117. i doba ili stoljeća propadanja od 117. do 476. (524.) godine.
Podijelivši tako razradu građe, autor temeljito obrađuje književne vrste, smjerove, teme i autore. Pokazuje da u rimsku književnost treba bez ustezanja uvrstiti i autore kršćanskoga svjetonazora, iako se tematika i interesi tih autora više ne oslanjaju na grčku i rimsku mitologiju, već na biblijsku poruku. Vratović kaže na početku cjeline koja obrađuje treće stoljeće i susljedna ovo: „Iz više je opravdanih razloga potpuno jasno … da je kršćanska književnost latinskoga izraza pravi i neodjeljivi dio rimske književnosti.” (str. 183.) Tako ćemo u ovome pregledu rimske književnosti upoznati klasike: Cicerona, Cezara, Katula, Lukrecija, Vergilija, Horacija, Ovidija, Svetonija, Tacita, ali i kršćanske klasike (patres) latinskoga izraza: Ciprijana, Ambrozija, Augustina, Jeronima, Prudencija, itd.

Vratovićeva povijest Rimske književnosti stoga zauzima visoko mjesto u hrvatskoj literaturi koja se bavi poviješću književnosti. Čitkost i razumljivost teksta posebna je osobina Vratovićeva stila koji nastoji biti jasan, jezgrovit i razgovijetan, te se i na ovom njegovom tekstu može učiti i stilistika hrvatskoga književnoga jezika.

Rimska književnost prof. Vladimira Vratovića spada u obvezatnu ispitnu literaturu na odsjecima/odjelima klasične filologije filozofskih i pedagoških fakulteta na hrvatskim sveučilištima, te je stoga posebno preporučujemo studentima klasične filologije, ali i profesorima latinskoga jezika profesorima hrvatskoga jezika i književnosti koji u srednjim školama učenike upoznaju s rimskom književnošću kao i školskim knjižnicama i svakom građaninu koji želi upoznali bogatu književnu baštinu koju su nam ostavili rimski autori bilo predkršćanske bilo kršćanske provenijencije.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s