Strossmayer Milinović (njihov Zajednički rad na uniji)

Strossmayer - Milinović

 

Knjiga Strossmayer – Milinović (njihov zajednički rad na uniji) fra Žarka Maretića nastala je na temelju arhivske građe, uglavnom pisama fra Šimuna Milinovića J. J. Strossmayeru koja se čuvaju u Arhivu HAZU u Zagrebu; uvodi nas u svijet zbivanja s kraja 19. i prvih godina 20. st. na našim prostorima. Iako je knjiga prvenstveno posvećena Strossmayerovu i Milinovićevu radu na uniji, tj. ujedinjenju pravoslavnih s katolicima, u njoj možemo pratiti i diplomatske igre.
Fra Šimun Milinović (1835. – 1910.), barski nadbiskup od 1886. do smrti 1910. sav se predao svom pastirskom pozivu. Držao je da će obnovom liturgije na staroslavenskom jeziku u svojoj nadbiskupiji učiniti prvi i bitan korak u približavanju dviju Crkava. Vrhunac toga nastojanja bilo je tiskanje staroslavenskog misala 1893. koji je priredio Dragutin Parčić i uvođenje slavljenja sv. mise na staroslavenskom u barskoj nadbiskupiji.
Drugi glavni Milinovićev zadatak bio je osigurati barskoj nadbiskupiji vjerske objekte – crkve i župne kuće, te vlastiti svećenički podmladak. U tom razdoblju nastaje, zbog različitih političkih interesa veliki problem početkom 20. st. poslije objavljivanja Apostolskog pisma Slavorum gentem pape Leona XIII. 1. kolovoza 1901., poznat u povijesnoj literaturi kao Svetojeronimska afera kad talijanska, austro-ugarska i crnogorska diplomacija ne prihvaća da se zavod u Rimu zove hrvatskim imenom. U tom kontekstu se Milinović našao u neugodnu položaju. Njemu je primarno bilo da se mogu i njegovi bogoslovi koji bi studirali u Rimu smjestiti u hrvatskom zavodu, dok je crnogorska država tražila da zavod u svom imenu ima uz hrvatsko i srpsko ime, a na zavod su pravo polagale i Italija i Austro-ugarska. U tom spletu okolnosti zahladnjeli su odnosi Strossmayera i Milinovića. Milinović je u to vrijeme ostao samo u pismenoj vezi s Tadijom Smičiklasom u Banskoj Hrvatskoj, kako možemo vidjeti iz očuvane arhivske građe.
Fra Žarko nas nenametljivo vodi kroz dostupnu arhivsku građu i daje dokumentima da govore. Stoga knjigu preporučujemo svima koje interesira crkvena i građanska povijest hrvatska i susjednih nam naroda.

(I. B. B.)

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s