In memoriam VLADIMIR VRATOVIĆ

Slika

In memoriam

VLADIMIR VRATOVIĆ

(Šibenik, 23. svibnja 1927. – Zagreb, 2. veljače 2014.)

Umro je profesor Vladimir Vratović u 87. godini života, poznati, priznati i ugledni sveučilišni profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je svoj radni vijek proveo na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predajući više predmeta, a posebno će ostat poznat među studentima kao predavač povijesti rimske književnosti i voditelj seminara na kojima je obrađivao rimske autore i hrvatske latiniste. Zadnjih deset godina prije umirovljenja vodi novoosnovanu Katedru za hrvatski latinizam (1987. – 1997.) Široj je javnosti posebno poznat kao suautor-urednik s prof. Veljkom Gortanom dvaju svezaka Hrvatskih latinista (1969./1970.) u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti u izdanju zagrebačke Zore i Matice hrvatske, te svojim radio-emisijama o pravilnoj upotrebi i naglašavanju riječi preuzetih iz kasičnih jezika u hrvatski jezik. Poslije umirovljenja 1997. prof. Vratović ne prestaje se baviti svojom strukom, već sudjeluje u znanstvenom i kulturnom životu hrvatske znanstvene i kulturne zajednice. Nastupa na znanstvenim i stručnim skupovima te svoje priloge objavljuje u znanstvenim i stručnim časopisima i zbornicima. Posljednjih deset godina je priredio razasute članke po časopisima i zornicima za objavljivanje u posebnim knjigama, tako da možemo reći da je do zadnjega dana radio na znanstvenom i stručnom području.

Prisjetimo se ovom prigodom ukratko životnog i znanstvenog puta profesora Vratovića.

VLADIMIR VRATOVIĆ rodio se 23. svibnja 1927. u Šibeniku. Ispit zrelosti položio je na Drugoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1946. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1951. diplomirao je klasičnu filologiju i 1962. doktorirao radnjom Horacije u dubrovačkom pjesništvu 18. i 19. stoljeća. Radnja je objavljena u Radu JAZU 357, Zagreb, 1971. Od 1951., kada postaje asistent za latinski jezik u Odsjeku za klasičnu filologiju, neprekidno – osim godine služenja vojnog roka (1952.) i hrvatskog lektorata u Marburgu/Lahn u tadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj (1961./62. – 1962./63.) – radi do 1997. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1976. izabran je za redovitog profesora, a od 1977. šef je katedre za latinski jezik i rimsku književnost na istom fakultetu. Od 1987. (do 1997.) šef je Katedre za hrvatski latinizam. Godine je 1997. umirovljen.

Više puta sudjelovao je u nastavi III. stupnja književnosti (Dubrovnik, Zagreb). Gostovao je pojedinačnim predavanjima iz područja rimske književnosti i hrvatskog latinizma, kako u zemlji (Osijek, pa Ljubljana u bivšoj SFRJ), tako i u inozemstvu (Ljubljana; Bonn, Marburg-Lahn, Göttingen; Milano, Padova, Venecija, Trst; Basel, Zürich, Bern). Referate je držao i na domaćim (Dubrovnik, Osijek, te u gradovima bivše SFRJ – Ohrid, Novi Sad, Žalec, Ptuj) i na međunarodnim, osobito neolatinističkim (Leuven, Amsterdam, Dubrovnik, Bologna) znanstvenim kongresima. Kao suradnik ili voditelj bio je uključen u nekoliko projekata Zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta. Vodio je projekt Hrvatski latinizam 15. i 16. stoljeća. Bio je predsjednik Hrvatskoga društva klasičnih filologa i Saveza društava za antičke studije Jugoslavije. Član je znanstvenih i stručnih društava i ustanova: domaćih (Hrvatsko filološko društvo, Hrvatsko društvo klasičnih filologa, Matica hrvatska, član hrvatskog PEN-kluba) i međunarodnih (Academia Latinitati fovendae, Rim; Societas internationalis studiis Neo-Latinis fovendis, Amsterdam).

Član je i nekoliko uredništava, npr.: Umjetnost riječi, Zagreb, Encyclopaedia moderna, Zagreb, te u međunarodnom uredništvu serije Library of Renaissance Humanism (čiji je glavni urednik Ph. Rollinson, Univ. of South Carolina).

U znanstvenom radu bavi se rimskom književnošću (i posebice Horacijem) i hrvatskim latinizmom (humanističko razdoblje, 18. st., u prvom redu dubrovačko, osobito s komparativnog gledišta).

Među objavljenim knjigama jesu: Hrvatski latinisti – Croatici auctores qui Latine scripserunt, sv. I-II, Zagreb, 1969. – 1970. (zajedno s V. Gortanom); Rimska književnost (u Povijest svjetske književnosti, knj. 2. kojoj je bio i urednikom, Mladost i Liber, Zagreb, 1977.), Biakova, 2008. (2. izdanje), Hrvatski latinizam i rimska književnost, Zagreb, 1989.; Croatian Latinity and the Mediterranean Constant, Zagreb-Dubrovnik, 1993.; Hrvati i latinska Europa, Zagreb, 1996.; Latinsko pjesništvo u Hrvata– Dvojezična antologija, Školske novine, Zagreb, 1997.; Latinism and Mediterraneanism, Zagreb-Split, 1997.; The Croatian Muses in Latin – Musae Croaticae Latini sermonis – Hrvatske Muze na latinskom, Trojezična antologija latinsko-englesko-hrvatska, Zagreb, 1998., Latinski u hrvatskom kontekstu, Zagreb, 2007., Horacije u dubrovačkom pjesništvu 18. i 19. stoljeća, Zagreb, 2011., Ogledi o hrvatskoj književnosti latinskoga izraza, Zagreb, 2012.

Povodom 75. obljetnice rođenja HDKF (Hrvatsko društvo klasičnih filologa) objavilo je kratku bio-bibliografiju o profesoru Vratoviću, a 2007. o njegovom 80. rođendanu opširniji životopis napisala je prof. Lada Tajčević. U pripremi je za tisak također opširnija bio-bibliografija o prof. Vratoviću.

Za knjigu Hrvatski latinisti nagrađen je 1970. nagradom Matice hrvatske i 1971. republičkom nagradom Božidar Adžija (zajedno s prof. Veljkom Gortanom). Godine 2001. odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.

Tijekom posljednjih godina objavljuje radove u zbornicima i časopisima kao i u dnevnom tisku, te se javlja živom riječi na radiju. Objavio je i nekoliko knjiga koje su izbori iz njegovih dosadašnjih radova, ali složeni u cjelinu daju nov i sintetičan pregled njegova rada. I ovaj izbor radova naslovljen Ogledi o hrvatskoj književnosti latinskoga izraza u rasponu od 1965. pa do 2006., dakle, u rasponu od punih 40 godina, daje nam pregledno neprekinutost Vratovićeva nastojanja oko recepcije hrvatskog latinizma u hrvatskoj sredini, bilo među znanstvenim i kulturnim radnicima, bilo studentima, bilo srednjoškolcima, ali i među običnim ljudima koji vole knjigu.

Ivan Bekavac Basić

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s