Guido Morselli “RASPRŠENJE LJUDSKOG RODA” preveo i uredio: Viktor Tadić

raspršenje ljudskog roda

Kultura svakog pojedinca – kaže Morselli – vezana je uvijek uz djelovanje, uz akciju, u protivnom, nije riječ o kulturi. Učen čovjek nije onaj tko zna, nego onaj tko uči, a učen, mada ne i savršen erudit, jest čovjek koji osjeća dužnost svakodnevno hraniti vlastiti duh, u kakvim god se životnim uvjetima i prilikama našao.

Morselli je bio lucidan, inteligentan, narcisoidan i hipohondar, baš kao i protagonist ovog njegova romana. Mogu se samo naslućivati razlozi zbog kojih su talijanski književni kritičari i izdavački moguli izbjegavali preporučiti i tiskati njegova djela, na koja su gledali s filigranskim, tankoćutnim nepovjerenjem. Za Morsellija bi se moglo kazati da je primjer tzv. „post mortem“ književnika. Postao je priznat i poznat tek kada je na tragičan način pronašao utočište na groblju. Čovjek koji je odabrao smrt kao odgovor na mnoga pitanja, nakon koje će mu početi objavljivati djela. O mrtivima nikad, ništa loše!

Cijeli svoj život (pa i djelo) sumirao je sam, iskreno i fatalistički dosljedno, u svega nekoliko redaka: „Sve je beskorisno. Radio sam, no, bez ikada, ikakvog rezultata; ljenčario sam, i moj se život odvijao na isti način. Molio sam, nisam ništa polučio; psovao sam, nisam postigao ništa. Bio sam egoist do te mjere da zaboravim na postojanje drugih; ništa se nije promijenilo, ni u meni, ni oko mene. Učinio sam nešto malo dobroga, nije mi bilo uzvraćeno; činio sam i zlo, nisam bio kažnjen. Sve je jednako beskorisno“. („Dnevnik“, Adelphi, 1988., – Svezak XIII, od 6. studenoga 1959).

Viktor Tadić

pozivnica na predstavljanje knjige Milana Dedinca “pjesnik razgranat u noć”

KGZ – KNJIŽNICA BOGDANA OGRIZOVIĆA

i

BIAKOVA, d. o. o., Zagreb, Kušlanova 59

Poštovani, čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige

Milan Dedinac pjesnik razgranat u noć

(priredila i uvodni esej napisala Dubravka Bouša)

Biakova, Zagreb, 2010.

PONEDJELJAK, 10. svibnja 2010.

18,00 sati

Knjižnica Bogdana Ogrizovića

Zagreb

Preradovićeva 5

Sudjeluju:

Dubravka Bouša, urednica

Siniša Nikolić, književni kritičar

Dubravko Sidor, dramski umjetnik

Ivan Bekavac Basić, izdavač

Jasna Kovačević, voditeljica knjižnice

pozivnica na predstavljanje knjige “VIDIMO SE” Jadranke Sekule Golubiček

KGZ – KNJIŽNICA BOGDANA OGRIZOVIĆA

i

BIAKOVA d. o. o., Zagreb, Kušlanova 59

Poštovani, čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige

Vidimo se

Biakova, Zagreb, 2009.

ČETVRTAK , 06. svibnja 2010.

18,00 sati

Knjižnica Bogdana Ogrizovića

Zagreb

Preradovićeva 5


Sudjeluju:

Jadranka Sekula Golubiček, autorica

Siniša Nikolić, književni kritičar

Mira Bosanac, dramska umjetnica

Ivan Bekavac Basić, izdavač

Jasna Kovačević, voditeljica knjižnice

OBAVIJEST

Kako smo trenutno u procesu preoblikovanja vizualnog identiteta firme, te mjenjanja web stranice, nastaviti ćemo s obavijestima na blogu.

Ukoliko netko želi kontatirati nas. to može učiniti na mail biakova.sidoc@gmail.com ili na broj tel. 01 2331 369 i na mobitel 091 518 28 19.

Zahvaljujemo na razumijevanju…

Latinski u Hrvatskom kontekstu

Vladimir Vratović

Na jednom mjestu sakupljeni su jezični savjeti koje je profesor Vladimir Vratović izrekao na Hrvatskom radiju tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća i početkom ovoga, 21. stoljeća. Knjiga će dobro doći učiteljima i profesorima hrvatskoga jezika, novinarima, lektorima, učenicima i studentima, te svakom građaninu koji drži do svoje jezične naobrazbe i kulture pisanja i govorenja.

Rimska Književnost

Vladimir Vratović

Rimska književnost Vladimira Vratovića pregledno je, cjelovito, sažeto i jezgrovito djelo. Autor daje pregled rimske književnosti od prvih pisanih spomenika rimskih do Boetija, rimskog pisca i filozofa koji je živio na prijelazu iz petoga u šesto stoljeće.

Prije samoga izlaganja povijesti književnosti autor čitatelja upućuje o Latinima, latinskom jeziku, Rimu i Rimljanima pokazujući razliku u pojmovima. Tako kad govorimo o rimskoj književnosti, govorimo o književnosti na latinskom jeziku u vrijeme rimske države (kraljevstvo, republika, carstvo) do propasti Zapadnoga rimskog carstva (od 753. pr. Kr. do 476. po Kr.), odnosno kojih pedeset godina kasnije kad umire posljednji ugledni rimski pisac Boetije (524. g.).

To vrijeme pismenosti i književnosti na latinskom jeziku tradicionalno se dijeli na pet doba (razdoblja): uvodno doba do 240. pr. Kr., arhajsko doba od 240. do 80. pr. Kr., zlatno doba ili zlatni vijek od 80. pr. Kr. do 14. po Kr., koje se pak dijeli na: a) Ciceronovo doba (80. do 30. pr. Kr.) i b) Augustovo doba (30. pr. Kr. do 14. po Kr.), srebrno doba od 14. do 117. i doba ili stoljeća propadanja od 117. do 476. (524.) godine.
Podijelivši tako razradu građe, autor temeljito obrađuje književne vrste, smjerove, teme i autore. Pokazuje da u rimsku književnost treba bez ustezanja uvrstiti i autore kršćanskoga svjetonazora, iako se tematika i interesi tih autora više ne oslanjaju na grčku i rimsku mitologiju, već na biblijsku poruku. Vratović kaže na početku cjeline koja obrađuje treće stoljeće i susljedna ovo: „Iz više je opravdanih razloga potpuno jasno … da je kršćanska književnost latinskoga izraza pravi i neodjeljivi dio rimske književnosti.” (str. 183.) Tako ćemo u ovome pregledu rimske književnosti upoznati klasike: Cicerona, Cezara, Katula, Lukrecija, Vergilija, Horacija, Ovidija, Svetonija, Tacita, ali i kršćanske klasike (patres) latinskoga izraza: Ciprijana, Ambrozija, Augustina, Jeronima, Prudencija, itd.

Vratovićeva povijest Rimske književnosti stoga zauzima visoko mjesto u hrvatskoj literaturi koja se bavi poviješću književnosti. Čitkost i razumljivost teksta posebna je osobina Vratovićeva stila koji nastoji biti jasan, jezgrovit i razgovijetan, te se i na ovom njegovom tekstu može učiti i stilistika hrvatskoga književnoga jezika.

Rimska književnost prof. Vladimira Vratovića spada u obvezatnu ispitnu literaturu na odsjecima/odjelima klasične filologije filozofskih i pedagoških fakulteta na hrvatskim sveučilištima, te je stoga posebno preporučujemo studentima klasične filologije, ali i profesorima latinskoga jezika profesorima hrvatskoga jezika i književnosti koji u srednjim školama učenike upoznaju s rimskom književnošću kao i školskim knjižnicama i svakom građaninu koji želi upoznali bogatu književnu baštinu koju su nam ostavili rimski autori bilo predkršćanske bilo kršćanske provenijencije.

rađanje je uvijek poseban doživljaj

Dobar dan svima.

Kako su stvari krenule čudnim smjerom, tako me put naveo na blog… kako je uvijek lijepo prihvatiti nove stvari, koje često dolaze upakirane u prividne turbolencije u našim putanjama, za očekivati je neočekivan razvoj događaja koji počinju kreirati sami sebe i sačinjavaju ponovo jedan poseban i nov svijet… a opet…

no, u svakom slučaju tu smo…

te, krenimo…